0efe2e457ff27fe7dfdf00ab50204ca1b69f52bd Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o. sa pripadajućim ambulantama u Novigradu Podravskom, Sokolovcu i Koprivnici osnovana je Odlukom Narodnog odbora Kotara Koprivnice 1949. godine. Godine 1953. otvorena je Veterinarska ambulanta u Rasinji, 1954. godine u Đelekovcu, 1955. godine u Drnju, 1956. godine u Koprivničkim Bregima, 1957.g. u Hlebinama, 1959. godine u Legradu i 1960.godine u Velikom Pogancu.IMG_20160128_090409-small
Nakon osnivanja i izgradnje Veterinarskih ambulanti stvorena je baza za rad i razvoj 1 Veterinarske stanice Koprivnica^ Qd samog osnivanja Veterinarske stanica Koprivnica bavila se i kontrolom prometa i klanja stoke, te veterinarsko-sanitarnim nadzorom nad namirnicama životinjskog porijekla.
Do 1977.godine dopunske djelatnosti I vlastita proizvodnja nisu bile značajnije zastupljene, a odnosile su se na: prodaju jednodnevnih pilića, dodataka stočnoj hrani, te manji kooperativni tov stoke.
1977.godine Veterinarska stanica se udružuje sa Ribarsko - mljekarskim poduzećem — «Amur» iz Rasinje. Rezultat tog udruživanja bila je proizvodnja slatkovodne ribe, uzgoj ovaca, uzgoj konja, otkup i prerada mlijeka te ugostiteljstvo kao dopunska djelatnost.
Do 1991. godine Veterinarska stanica Koprivnica djeluje kao poduzeće u društvenom vlasništvu, a nakon provedene privatizacije na Trgovačkom sudu se registrira kao Dioničko Društvo, da bi 2001. godine Društvo nakon Odluke dioničarske Skupštine Izvršilo prereglstraciju iT Društvo sa ograničenom odgovornošću.
Godine 2002. Veterinarska stgnlca Koprivnica d.o.o. osniva poduzeće kćer «Rlnora» d.o.o. sa osnovnom djelatnošću ribarstvo, uzgoj nojeva, poljoprivreda i turizam. Iste godine postaje I jedan od osnivača i suvlasnik y klaonici nojeva «Klanoj» d.o.o. Vlrje. 2007.godine prodajom poduzeća «R|nora» d.o.o. prestaje sa proizvodnom djelatnošću.IMG_20140313_082119

Danas Veterinarska stanica Koprivnica-d.o.o. zapošljava 51 djelatnika, od kojih je 7 magistra znanosti, 31 dr. veterinarske medicine,1 sanitarni inženjer, 10 veterinarskih tehničara, 6 djelatnika sa SSS upravnog i ekonomskog smjera, te 2 nekvalificirana radnika. U sastavu Veterinarske Stanice Koprivnica d.o.o. nalazi se 7 ambulanata, klinika za male životinje, služba za deratizaciju, dezinfekciju i dezinsekciju, veterinarska apoteka, te Veterinarska inspekcija, tj. Služba koja puno radno Vrijeme obavlja preglede i kontrole u objektima prehrambene-Industrije Podravka d.d. Koprivnica.koprivnica-zrinski-trg-stara-razglednicaline_460

Povijesni razvoj

Važnost veterinarske službe za podravsku privredu

PRILOG POZNAVANJU RAZVOJA VETERINARSKE SLUŽBE NA PODRUČJU OPĆINA LUDBREG, KOPRIVNICA I ĐURĐEVAC U RAZDOBLJU 1945.—1980. GODINE

Prvi počeci veterinarstva pojavljuju se u davnoj prošlosti. Nakon šio je čovjek udomaćio nekoliko ekonomski najznačajnijih životinja i stvorio stočarstvo, javila se potreba za liječenjem oboljelih životinja.

Veterinarska medicina u svom razvoju bila je dugo povezana s humanom medicinom, od koje sc postupno odvaja tek u drugoj polovini XVIII. stoljeća.

Razvoj veterinarstva bio je usko vezan uz stočarstvo i društveno-ekonomske odnose u prošlosti. Povećanom potrebom društva za stočnim sirovinama, povećavao se broj stoke, a time i broj stočnih zaraza; među njima i smrtonosne zoonoze (bolesti zajedničke za ljude i životinje), koje postaju pravi državni problemi. Takvo stočarstvo i njegovo značenje u prehrani, industriji, poljoprivredi i armiji, zahtijevaju dobro organiziranu veterinarsku službu. Ovakav razvoj događaja uvjetovao je da se u drugoj polovini XVIII. stoljeću u Evropi počinju otvarati prve veterinarske škole (Lyon, 1762. god.).

Tokom nekoliko zadnjih desetljeća zabilježen je niz, za razvitak veterinarstva u našoj zemlji, vrlo značajnih događaja, među kojima se posebno ističu prvi zakoni o uređenju veterinarstva (1888.), osnivanje Hrvatsko-slavonskog veterinarskog društva (1893.), osnivanje Veterinarske visoke škole u Zagrebu (1919.), koja je 1924. godine pretvorena u Veterinarski fakultet, pokretanje stručnog glasila veterinara (1906.), te 1901. godine osnivanje Bakteriološkog zavoda u Križevcima, kao prve veterinarske institucije te vrste u Hrvatskoj i cijeloj jugoistočnoj Evropi.

Ustavom nove Jugoslavije, koji je izglasan 30. siječnja 1946. godine, prestali su važiti svi zakonski propisi, koje je donijela stara građanska Jugoslavija, a počeli su se stvarati novi oblici društvenog, ekonomskog i pravnog uređenja države u kojoj su sredstva za proizvodnju postala društvena svojina. Jedna od osnovnih ekonomskih mjera koja je bitno promijenila agrarne odnose naše zemlje, biJa je agrarna reforma donesena 1945. godine. Njeno osnovno načelo bilo je »zemlja pripada onome, tko je obrađuje«. Utvrđivanjem zemljišnog maksimuma stvorena jc osnovna materijalna baza za razvoj poljoprivredne proizvodnje u društvenom vlasništvu.

Ovakvim mjerama, kao i ostalim zakonskim propisima donesenim u novoj Jugoslaviji, bio je cilj — povezivanje svih sektora društvene proizvodnje u jednu moćnu cjelinu, koja će osigurati bolji i sretniji život svakom građaninu naše domovine. U toj cjelini ključno mjesto zauzima poljoprivredna proizvodnja, a posebno stočarstvo, koje jc u prošlosti imalo, a i danas ima vrlo važnu ulogu, jer kao proizvođač živežnih namirnica osigurava čovjeku ishranu visoko kvalitetnu bjelančevinama životinjskog porijekla. Osim toga, stočarstvo daje industriji potrebnu sirovinu za izradu raznovrsnih artikala namijenjenih domaćoj potrošnji i izvozu.

Uz ovakve društveno-političke i ekonomske promjene, mijenjala se uloga i zadaci veterinarstva. I upravo razvoj stočarstva, a pogotovo jačanje govedarske i svinjogojske proizvodnje, uvjetuje i brži razvoj veterinarske djelatnosti, pogotovo na takvom terenu kakav predstavlja Podravina.

Općenito uzevši, veterinarska služba ima zadatak da putem preventive i terapije, te zootehničkih i zoohigijenskih mjera radi na podizanju produktivnosti, oplemenjivanju i očuvanju stočnog fonda, da nadzorom nad proizvodnjom i prometom namirnica životinjskog porijekla osigurava potrošaču svježe namirnice, besprijekornu kvalitetu i za ljudsku ishranu potpuno neškodljivu hranu. Kontrolirajući promet stoke i stočnih proizvoda, indirektno se radi na suzbijanju i sprečavanju stočnih zaraznih bolesti, koje bi, šireći se tim putem, mogle nanijeti velike materijalne gubitke ne samo stočarstvu, nego bi, kao zoonoze predstavljale veliku opasnost i za zdravlje ljudi.

Svi ti zadaci zahtijevali su dobro organiziranu veterinarsku službu u kojoj će raditi stručnjaci — veterinari, kao čuvari zdravlja stoke, kao čuvari zdravlja ljudi i kao organizatori proizvodnje u stočarstvu i proizvođači hrane za ishranu ljudi. Do takve organizacije službe došlo je nakon izlaska Uredbe o veterinarskim stanicama (1949. god.), kada je u Hrvatskoj počelo osnivanje veterinarskih stanica.

Razvoj veterinarske djelatnosti Podravine

U ovom dijelu bit će iznijet rad veterinarske službe na području današnjih općina Koprivnica, Đurđevac i Ludbreg, u razdoblju od 1945. do 1980. godine.

Do oslobođenja veterinarski stručnjaci radili su kao kotarski, odnosno općinski veterinari u: Koprivnici, Đurđevcu, Ludbregu, Virju, Rasinji, Novigradu Podravskom, Goli i Sokolovcu.

Poslije oslobođenja, pa sve do 1949. godine, ništa se bitno u veterinarskoj službi nije izmijenilo. Veterinarska služba je djelovala u sklopu Povjereništva za poljoprivredu pri Narodnim odborima općina. Upravo izašla Uredba o Veterinarskim stanicama, omogućila je da se osnuju Kotarske Veterinarske stanice u Koprivnici, Đurđevcu, Ludbregu, s pripadajućim područnim ambulantama u Novigradu, Goli, Sokolovcu, Virju, Pitomači i Bukovcu. Od tog vremena iz godine u godinu, raste broj veterinarskih stručnjaka u tim ustanovama. Postupno se osnivaju i grade nove stanice i ambulante, sa ciljem da se veterinarska služba još više približi i što tjesnije poveže sa svim onima, kojima je u stvari i namijenjena, a to su individualni stočari, te proizvođači stoke i stočnih proizvoda u društvenom sektoru.

Prilikom osnivanja, ove tri veterinarske stanice imale su devet veterinara, da bi se taj broj kroz 30 godina rada povećao na 52 veterinara, tri vct. tehničara, 25 vct. bolničara, jednog inž. poljoprivrede, 24 priučena radnika, 14 radnika u administraciji i 7 pomoćnih radnika. Na području ove tri općine djeluju dva općinska i jedan međuopćinski veterinarski inspektor, te 15 veterinara i jedan vct. tehničar u ostalim organizacijama udruženog rada.

U razdoblju od 1947. do 1952. godine, na Velikom Bukovcu, djelovala je škola za veterinarske bolničare — »stočarske nadzornike«. Nastava, uz praktičnu obuku, trajala je dvije godine.

Veterinari, pod rukovodstvom prvog direktora Vladimira Židovca, omogućili su mladim ljudima sa sela da se upoznaju sa stočarstvom i osnovama veterinarstva.

OSNIVANJE I IZGRADNJA VETERINARSKIH STANICA I AMBULANATA

Budući da izgradnja Veterinarskih stanica i ambulanata predstavlja, u stvari, povijesni događaj, smatramo za potrebno da se i pojedinačno osvrnemo na njihovu izgradnju, prikazano po današnjim područjima općina, prema kronološkom redu osnutka, odnosno izgradnje pojedine ustanove.

Općina Koprivnica

Veterinarska stanica Koprivnica, osnovana je 1949. godine, a već 1950. godine za vri jeme prvog upravitelja dr. Leandera Brozovića, započela je gradnja današnjeg objekta, koji je izgrađen po standardnom tipu vet. stanice, koji se gradio u to vrijeme. Izgradnja stanične zgrade završena je 1952. godine.

Prvi počeci rada Stanice odvijali su se u neodgovarajućim prostorijama uz loše uvjete rada i tri preseljenja prije dovršetka nove zgrade.

Veterinarska ambulanta Novigrad Podravski,

osnovana je 1949. godine kao područna ambulanta Kotarske veterinarske stanice Koprivnice, na čelu s upraviteljem dr. Stjepanom Lovreko- vićem. U prvim godinama rad se odvijao bez odgovarajućih prostorija. Godine 1954. započeta je gradnja današnje zgrade ambulante.

Veterinarska ambulanta Gola, kao područna ambulanta Kotarske veterinarske stanice Koprivnica, osnovana je 1949. godine, a dužnost prvog upravitelja vršio je Josip Gobec. Problem smještaja riješen je tek 1957. godine, kada je sagrađena današnja ambulanta.

Veterinarska ambulanta Sokolovac, također je osnovana 1949. godine, kao područna ambulanta Kotarske veterinarske ambulante Koprivnica, a njen prvi upravitelj bio je Josip Mrinjek. Loše, neodgovarajuće prostorije, uvjetovale su adaptaciju kupljene zgrade, koja je i955. godine uređena za svrsishodno obavljanje djelatnosti.

Veterinarska ambulanta Rasinja osnovana je 1953. godine, kao područna ambulanta Veterinarske stanice Ludbreg, a prvi upravitelj bio je Mirko Tršinski. Prilikom otcjpljenja područja Rasinje od općine Ludbreg, odvojila se veterinarska ambulanta Rasinja od Veterinarske stanice Ludbreg i 1. siječnja 1956. godine počinje raditi kao Veterinarska stanica Rasinja.

Veterinarska ambulanta Đelekovec osnovana je 1954. godine. Ambulantom i danas rukovodi njen prvi upravitelj Josip Mraz, a radom je započela u samo jednoj prostoriji. Tek 1956. godine izvršena je adaptacija zgrade u kojoj i danas djeluje ambulanta.

Veterinarska ambulanta Drnje osnovana je 1955. godine, a njen prvi upravitelj bio je Ranko Vučemilović. Stanica je nekoliko mjeseci nakon osnivanja radila u privatnom dvorištu, da bi se nakon toga kupila zgrada koja je adaptirana u današnju ambulantu.

Veterinarska ambulanta Koprivnički Bregi

osnovana je 1956. godine, kao područna ambulanta Veterinarske stanice Koprivnica, a njen prvi upravitelj bio je Ivan Horvat. Ambulanta je bila smještena u adaptiranoj staji Poljoprivredne zadruge Bregi.

Ova ambulanta 1975. godine prestaje raditi kao ambulanta, i danas djeluje kao punkt Veterinarske ambulante Koprivnica.

Veterinarska ambulanta Hlebine započela je radom 1957. godine, kao područna ambulanta Veterinarske stanice Novigrad, a njen prvi upravitelj bio je Tomislav Lučić. Ambulanta je bila smještena u adaptiranoj staji Poljoprivredne zadruge Hlebine. Ova ambulanta prestala je 1968. godine raditi kao ambulanta i danas djeluje kao punkt Veterinarske ambulante Drnje.

Veterinarska ambulanta Legrad djeluje kao područna ambulanta Veterinarske stanice Đelekovec od 1959. godine, a prvi upravitelj bio jc Stjepan Santek. Zgrada ambulante izgrađena je 1958. godine, a prvih godinu dana služila je kao punkt za umjetno osjemenjivanje Veterinarskoj stanici Đelekovec.

Veterinarska ambulanta Veliki Poganae započela je radom 1960. godine dolaskom Stjepana Viveka, prvog upravitelja ove ambulante. Izgradnja zgrade ambulante započeta je 1956. godine, a završena 1960. godine, kada počinje rad ove ambulante u sklopu Veterinarske stanice Sokolovac.

 

facebook
google
rss
twitter

mogućem roku

Veterinarska stanica Koprivnica d.o.o.

telefonom ili elektronskom poštom

Odgovorićemo u najbržem

Kontaktirajte nas

Bitmap in vet_ident.cdr

    VETERINARSKA STANICA KOPRIVNICA d.o.o.
    Mihovila Pavleka Miškine 66, 48000 Koprivnica
    048/621-114 048/621-800
    veterinarska-stanica@kc.t-com.h
    r